Ako imate odobren status azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom, u Hrvatskoj možete raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
To znači da imate pravo tražiti posao - pa ćete zapošljavanjem početi raditi kod poslodavca.
Imam li pravo raditi ako sam tražitelj međunarodne zaštite (tražitelj azila)?
Ako ste tražitelj međunarodne zaštite, pravo na rad stječete tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom ako u tom vremenu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nije donijelo odluku o vašem statusu. U tom slučaju, za rad vam je potrebna potvrda o pravu na rad, a zahtjev predajete na recepciji Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (Sarajevska 41). Nadležno tijelo koje odlučuje o vašem zahtjevu je Služba za međunarodnu zaštitu.
Kako pronaći posao u Hrvatskoj?
Ako tražite posao, možete pratiti oglase za posao preko provjerenih web stranica ili se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). HZZ je javna ustanova koja ima ključnu ulogu u reguliranju ponude i potražnje na tržištu rada Republike Hrvatske, te svojim mjerama i aktivnostima nastoji posredovati između osoba koje traže posao i poslodavaca koji traže radnike. Za pomoć se možete obratiti i nekoj od organizacija koje pružaju pomoć u pronalaženju posla (npr. Hrvatskom Crvenom križu ili Isusovačkoj službi za izbjeglice).
Prijava na HZZ je besplatna te se možete prijaviti u nadležni ured HZZ-a prema mjestu stanovanja.
Da biste koristili usluge HZZ-a (npr. pomoć u traženju posla), morate se osobno prijaviti u evidenciju HZZ-a, a sa sobom ponesite iskaznicu izdanu od MUP-a kojom dokazujete vaš status u Republici Hrvatskoj, OIB i sve dokumente o vašem školovanju koje posjedujete, npr. fakultetsku diplomu ili svjedodžbu o završenom školovanju, ako ih imate. Ako ste tražitelj međunarodne zaštite, ponesite potvrdu MUP-a kojom ste stekli pravo na rad.
Ako imate neka znanja i vještine koje samostalno možete ponuditi na tržištu rada, postoji mogućnost da otvorite samostalnu djelatnost i radite “za sebe”, a za više informacija o tome raspitajte se u HZZ-u.
Što kada pronađem posao?
Nakon što se zaposlite, pojedinosti vezane za vaše zapošljavanje na određenome radnom mjestu dogovarate sami s poslodavcem. Prvi i najvažniji korak je sklopiti ugovor o radu kojime ćete detaljnije urediti međusobni odnos između vas i poslodavca, tj. vaša prava i dužnosti kao radnika te prava i dužnosti poslodavca.
Ugovor o radu može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme kao i na puno ili nepuno radno vrijeme.
Ako niste sigurni jeste li razumjeli cijeli ugovor o radu, preporučujemo da se savjetujete s odvjetnikom ili pravnikom, prije nego potpišete ugovor. Ako nemate novaca, možete se obratiti nekom od pružatelja besplatne pravne pomoći.
Imam li pravo na plaću?
Naravno! Svaka osoba koja izvrši neki rad za poslodavca, ima pravo na primjerenu, dogovorenu plaću. Ako radite u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, tijekom noći, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, imate pravo na povećanu plaću.
Kako se ugovara plaća u Hrvatskoj?
Plaća, tj. iznos novca koji ćete dobiti za obavljen posao, može se iskazati u bruto ili neto iznosu. Neto iznos je onaj iznos koji se isplaćuje na vaš račun tj. pripada vama, a bruto iznos je iznos koji je bitan poslodavcu jer uključuje ukupan trošak vaše plaće (uračunavajući poreze, prireze i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje). U ugovoru o radu plaća se najčešće iskazuje u bruto iznosu, stoga je važno da od poslodavca zatražite točnu informaciju o visini vaše neto plaće..
Što je to minimalna plaća?
Svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj imaju pravo na minimalnu plaću, a to je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punome radnom vremenu. Najniži mjesečni iznos bruto plaće u 2024. godini iznosi 840 EUR a neto plaće oko 677 EUR, u 2025. iznos bruto plaće je povećan na 970 EUR, odnosno oko 750 EUR neto.
To znači da, ako ste zaposleni na puno radno vrijeme, u 2025. najniža plaća koju poslodavac smije isplatiti na vaš račun iznosi 750 EUR.
Ako ste radili prekovremeno, po noći, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, povećani iznos koji zbog toga dobivate ne ulazi u iznos minimalne plaće, već je to dodatni iznos koji bi vam poslodavac morao isplatiti.
Plaća se mora isplatiti do petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno (primjerice, ako ste tvoj poslodavac i vi ugovorom o radu dogovorili da se plaća isplaćuje dvadesetog dana u mjesecu).
Radno vrijeme
Radno vrijeme su sati koje trebate provesti na poslu radeći. Puno radno vrijeme najčešće je jednako raspoređeno i iznosi osam sati dnevno (40 sati tjedno), dok u nekim djelatnostima, može biti nejednako raspoređeno. Ako je radno vrijeme nejednako raspoređeno, Zakon o radu predviđa više opcija uređenja radnog vremena (preporučujemo da u tom slučaju konzultirate neku od organizacija koje nude besplatnu pravnu pomoć, da vam rastumače vaš ugovor o radu, te vaša prava i obaveze).
Ako radite najmanje šest sati dnevno, za vrijeme rada imate pravo na stanku od najmanje 30 minuta. Stanka od 30 minuta ulazi u radno vrijeme.
Također, imate pravo na tjedni odmor.
Ako radite manje od punog radnog vremena, tada je to rad na nepuno radno vrijeme.
Pravo na godišnji odmor
Za svaku kalendarsku godinu, zaposlena osoba ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna (20 radnih dana). Ako se prvi put zapošljavate ili između dva posla imate pauzu dulju od osam dana, pravo na „puni“ godišnji odmor imate tek nakon što šest mjeseci neprekidno radite kod određenog poslodavca. U tih šest mjeseci imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji iznosi jednu dvanaestinu (1/12) godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.
Što ako poslodavac ne isplati plaću?
Ponekad se može dogoditi da poslodavac ne isplati plaću, iako je to dužan po zakonu napraviti za obavljeni rad. Poslodavac je dužan svakom radniku dostaviti obračun plaće. Ako ga niste dobili, zatražite ga - čak i ako vam plaća nije isplaćena.
Više je načina na koje u tom slučaju možete ostvariti svoje pravo na plaću.
U roku od 15 dana od saznanja da vam plaća nije isplaćena možete podnijeti tzv. zahtjev za zaštitu prava radnika u kojem ćete zahtijevati isplatu od svojeg poslodavca.. Ako vaš poslodavac u roku od 15 dana od kada je zaprimio vaš zahtjev ne isplati plaću, možete pokrenuti sudski postupak u daljnjem roku od 15 dana.
Za detaljnije informacije o podnošenju zahtjeva za zaštitu prava radnika, kao i o tome što još možete učiniti u ovakvoj situaciji, najbolje je obratiti se udrugama koje pružaju besplatnu pravnu pomoć. Njima se također možete obratiti ako sumnjate da poslodavac krši vaša prava.
0
Hrvatski
